Poglavlje 2: Znanost, informacijske znanosti, informatika, informacija

S obzirom da je zaključeno da je poglavlje "uvod" zapravo samo opetovano nabrajanje istih naslova, prelazimo odmah na poglavlje br. 2 kako ne bi bezveze trošili vrijeme.

2.1. Znanost:

- Znanost je jedna od čovjekovih djelatnosti koju su u prošlosti, a i danas razni autori nastojali definirati; mislilo se da prikladna definicija znanosti mora biti dovoljno široka da uhvati sve njene aspekte, a opet dovoljno precizna da isključi sve što je neznanstveno u mišljenju, iskustvu i postupku.

- Najbolja definicija znanosti:
Znanost je sistematizirana i argumentirana suma znanja u određenom povijesnom razdoblju o objektivnoj stvarnosti do koje se došlo svjesnom primjenom određenih metoda istraživanja.

2.1.1. Značajke razvitka znanosti i značajke znanosti:

1. značajke razvitka znanosti:
- jedinstvenost
- svjestan kolektivizam rada znanstvenika (pr. timski)
- zakon ubrzanog razvitka znanosti
- dinamički karakter znanosti
- diferencijacija i integracija znanosti

2. značajke znanosti:
- društveni karakter
- jedinstvo znanstvene teorije i prakse
- kreativnost u znanosti (stvaralaštvo)
- znanstveno istraživanje i primjena znanstvenih metoda
- internacionalnost

Citiram:
Prema A. Dragičeviću iz 1991. "znanje je sveukupnost stečenih spoznaja o prirodi, društvu, povijesti i čovjeku. Stjeće se odgojem i obrazovanjem, upoznavanjem i iskustvom, izmjenom misli i izučavanjem. Stalno se proširuje i mijenja usporedo s razvojem čovjeka i sredine kojoj pripada."

2.1.2. Klasifikacija znanosti:

- znanosti se danas najčešće klasificiraju prema predmetu koji proučavaju, ili prema metodama kojima se služe, ili prema svrsi ili cilju prema kojem se usmjeravaju.

1. prirodne znanosti
2. tehničke znanosti
3. biomedicina i zdravstvo
4. biotehničke znanosti
5. društvene znanosti
- ubrajamo kao polje: Informacijske znanosti koje imaju svoje podskupine, a to su:  a. inf. sustavi i informatologija; b. komunikologija; c. knjižničarstvo;
d. arhivistika i dokumentalistika; e. muzeologija
6. humanitstičke znanosti


2.2. Informacijske znanosti:

2.1. Terminologija:

Što znači termin "informatika" u ponekim literaturama:

- U franc. literaturi nastaje od riječi information i automatique kao sinonim za automatsku obradu podataka (Dreyfus, 1962.)
- u njemačkoj Informatik sinonim je za znanost o računalima. (eng. computer science)
- u ruskoj označava znanost o informacijama odnosno disciplinu koja proučava strukturu i svojstva znanstvenih informacija, te zakonitosti u informacijsko-dokumentacijskoj djelatnosti (Temnikov 1963., te Mihajlov,Giljarevski 1967.)

- u nas se riječ "informatika" rabi u oba značenja: inf-dokumentacijskom i elektroničko-računalskom. Iako su se termini informacijska znanost i informatika u Hrvatskoj dosta dugo upotrebljavali i kao sinonimi od 80tih godina izraz "informatika" sve češće je oznaka problematike računalne obrade podataka, a informacijska znanost označava znanstvenu disciplinu o informacijama u najširem smislu, za koju je primjena računala samo jedna od metoda i tehnika obrade informacija.

2.2.2. Definicije i područje informacijskih znanosti:

Informacijske znanosti su znanosti koje istražuju svojstva i ponašanje informacija, te sile koje upravljaju protokom informacija i sredstvima za obradu informacija radi optimalne dostupnosti i uporabljivosti. Ti procesi uključuju nastajanje, diseminaciju, prikupljanje, organizaciju, pohranjivanje, pretraživanje, interpretaciju i uporabu informacija.

- 1986. M. Tuđman navodi ove značajnije definicije:
a. usmjeravaju se na sve vidljive činjenice i događaje koji se odnose na pojam informacije
b. moraju biti organizirani korpus znanja zasnovan na načelima koja u osnovnim crtama tumače uvjete pod kojima se javljaju činjenice i događaji.
c. bave se proučavanjem svojstva strukture i transmisije informacija i razvojem metoda za probitačnu organizaciju podataka i diseminaciju informacija.
d. cilj inf. znanosti precizira se u kontekstu ljudske komunikacije. Njihova svrha je unaprijeđivanje razmjene informacija među ljudima.

- općenito; informacijske znanosti bave se proučavanjem načina kreiranja, uporabe i komunikacije informacija svih oblika.

2.2.3. Ishodišta informacijskih znanosti

Najčešća ishodišta informacijskih znanosti ukazuju na:
1. informacijske tehnologije
2. dokumentaciju i pretraživanje informacija
3. niz suvremenih komunikacijskih znanosti

- za prvu stavku (1) navodi se da je između 1940.-60tih godina dominiralo uvjerenje da će informacijske tehnologije riješiti sve informacijsko-dokumentacijske probleme. Računalo je tih godina bila okosnica svega.

- za drugu stavku (2) navodi se da su imale utjecaja na definiranje predmeta i područja inf. znanosti, a 1950. mogu se izdvojiti 4 glavna područja interesa za dokumentalistiku, a to su:
a) organizacija informacija
b) oprema za pohranjivanje i pretraživanje
c) mehaničko prevođenje
d) informacijske potrebe znanstvenika

- za treću stavku (3) navodi se sljedeće: može se tumačiti u nizu srodnih znanosti, a obuhvaća sljedeće temeljne discipline: znanost o informaciji, teoriju sustava, teoriju inf. sustava, teoriju odlučivanja, komunikologiju, strukturu i organizaciju informacija, baze podataka, inf.-dokumentacijske sustave, teoriju klasifikacije i semiotiku.

2.3. Informatika

2.3.1. Definicije informatike

- kod nas se informatika poima kao znanost koja se bavi problemima računalne obrade podataka, pa u tom kontekstu navodi se nekoliko definicija:

* Informatika je znanost ili tehnologija koja se bavi informacijama u kompjutorskim sustavima
* informatika je znanost prikupljanja, memoriranja, obrade i prikazivanja informacija

2.3.2. Informatika kao gospodarska grana

Informatika kao poseban sektor društvenog djelovanja ima mnoge osobine prema kojima se razlikuje od drugih sektora gospodarstva. Najvažnije su:
a. sektor proizvodnje s najvećom stopom rasta
b. raspodjelom prikupljanja informacija zaokupljen je najvažnijim oblikom društvene podjele rada
c. sektor djelovanja je s najvećim vanjskim učincima
d. najvažniji dio suvremene infrastrukture

2.3.3. Tipična obilježja informatičkih postignuća

Postignuća informacijskih tehnologija prodiru u gotovo sve sfere ljudske djelatnosti, ali se za sada najviše osjećaju u područjima minijaturizacije, robotizacije, telematizacije i digitalizacije.

1. minijaturizacija:
- zahvaljujući sve većoj minijaturizaciji elektroničkih elemenata mikroprocesori su našli svoje mjesto u proizvodima široke potrošnje kao što su digitalni satovi, džepni kalkulatori, videorekorderi i sl. tj. tamo gdje trebaju povećati produktivnost rada u proizvodnji.

2. robotizacija:
- u svjetskim okvirima doživljava svoj izrazito buran razvoj.
- robot se definira kao mehanički sustav koji može izvoditi fleksibilne funkcije gibanja koje odgovaraju funkcijama gibanja živih organizama ili pak takve funkcije gibanja kombinirati s inteligentnim funkcijama, sljedeći ljudsku volju.
- roboti postižu bolje rezultate od čovjeka, ne samo u kvaliteti i ujednačenosti proizvoda i izdržljivosti na radu nego i u troškovima proizvodnje.
- sve je više robota koji se mogu programirati za razne poslove, pa nalaze primjenu u gotovo svim sferama ljudske aktivnosti.

3. telematika:
- to je spoj telekomunikacije i informatike koji predstavlja novu znanstvenu disciplinu koja proučava uporabu računala i računalne obrade na daljinu temeljem neposredne komunikacije.
- omogućuje završni proces prijenosa i primanja informacija - podataka.

4. digitalizacija:
- njome se ostvaruje proces "unošenja" zapisa (slike, teksta, glasa, animacije) u računalo. Proces se obavlja putem raznih digitalizatora i skenera.
- njena najveća primjena jest u uredskom poslovanju, administrativni poslovi gdje je uključeno ispunjavanje formulara i pretraživanje arhive te obavljanje jednostavnih, ali zamornih učestalih operacija.

2.4. Informacija

2.4.1. Informacija

- osnovni fenomen informacijskih znanosti.

slika 2.1. Komunikacijski model (prema Shannonu, 1949.)

2.4.2. Definiranje informacije

- na informaciju se gleda kao na razliku između 2 stanja neizvjesnosti; neizvjesnost prije odašiljanja i bez poznavanja poruke, i neizvjesnost nakon primitka, odnosno uz poznavanje te poruke.
- za znanstvenike svih grana znanosti, informacija postaje ključni pojam.
- informaciju predstavljaju obavijesti, odnosno novosti koje nam pružaju novine, radio, televizija, zatim vijesti koje nam prenosi telegrafija i telefonija, tj. sva suvremena sredstva za njihovo širenje i prijenos
- druga def. informaciju spominje u području kibernetike, gdje se kaže da je informacija kvalitativni faktor koji određuje poziciju nekog sustava i utjecaj koji taj sustav ima na neki drugi sustav.
- tako postoji nekoliko pristupa objašnjenju informacije:
a. komunikacijski pristup definiranju
b. obavijesti-opći informacijski fenomen
c. informacija kao svojstvo materije
d. informacija kao značenje
e. informacija kao događaj
f. informacija kao reducirana neizvjesnost
g. informacija kao znanstvena činjenica
h. informacija kao struktura.

Postoje također i 3 paradigme informacije:
1. informacija kao izvor znanja - koja kaže da se informacija traži u tekstu, dokumentu..
2. informacija kao nova forma znanja - to je nova forma paralelna s postojećim dokumentima, porukama i znanjima
3. informacija kao model znanja - javlja se kao teorijski konstrukt za analizu i interpretaciju ostalih komunikacijskih i dokumentacijskih fenomena.

2.4.3. Relevantnost informacija

- relevantnost je postala i ostala ključni pojam za prosudbu informacijske djelatnosti i najvažniji teorijski pojam za procjenu razmjene informacija i razumijevanje komunikacijskih procesa..
- u tom kontekstu relevantnost možemo klasificirati prema ključnim elementima:
1. relevantnost sa stajališta sustava
2. relevantnost sa stajališta odredišta
3. sa stajališta predmetne literature
4. sa stajališta predmetnog znanja i pertinencije
5. s logičkog i pragmatičnog stajališta